Podvodne avanture

OpenROV Adriatic One u akciji

Zbilja sam se namučio sa sastavljanjem prvog OpenROV-a u Hrvatskoj. To je ova krasna stvar.

1. Ideja je bila da u okviru našeg projekta Croatian Makers motiviramo ‘klince’ da se bace i u ovu tehnologiju. To je bliže tržištu rada i poduzetništvu od standardne školske natjecateljske robotike koju s beskrajnim entuzijazmom i uspjesima razvijaju ljudi poput Ivice Kolarića. Ovakve stvari mogu biti jako korisne starijim učenicima jer s njima mogu pomagati u marinama, sudjelovati u raznim EU i/ili eko projektima, turističkoj promociji, itd.

Ova zvjer ide do 100 m. dubine, ima HD kameru, svjetla, brzinu do 2 nm, lasere za mjerenje i uskoro modul za dubinu i orijentaciju …

Kako neke škole kojima smo nudili da naprave OpenROV-a nisu htjele / usudile se, to sam odlučio ga napraviti ja (stari konj), tako pokazati svima da se MOŽE.

2. Naučio sam lemiti (mislim, nešto sam prčkao prije jedno 30 godina), cementirati pleksi, spajati elektroniku … zbilja je za mene bilo jako komplicirano. Naravno bilo je i grešaka, a mudri Luka je kupio rezervnih dijelova (dugo se čeka pa je bilo jako zgodno imati ih). Uopće ga nije jednostavno sastaviti, pogledajte ovdje.

Ovdje su neke faze iz sastavljanja, nevjerojatno ali istinito, sve sam to radio 🙂

Prva testiranja su bila uspješna. Nazvao sam ga Adriatic One.

Prvo suho testiranje:

Drugo testiranje nakon ronjenja u morskoj vodi, kao dokaz da sam uspio:

I nakon toga snimka havarije, ne znam što je točno bio uzrok, ali voda je ušla u komoru s elektronikom:

3. Evidentno, bio je stradala glavna kontrolna ploča, i mnogi ljudi su mi pomogli probati popraviti staru i naručiti novu koja je stigla ekspresno. Međutim, nažalost, iako nije imao očitih znakova havarije, stradao je i ‘mozak’ Beaglebone Black, to je nešto kao Raspberry Pi, sve sam to donekle morao naučiti što je i kako je.

Upogonjavanje svega u raznim kombinacijama je dovelo moje sposobnosti i strpljenje do krajnjih granica. Možete li vjerovati da na koncu kad sam očajan ustanovio da nešto ključno ne radi, trebalo je samo izbrisati cache (privremenu memoriju) iz Chrome, preko kojeg se gleda kokpit, pa tko bi se toga sjetio??!! (inače postoje procedure za testiranja, pa sam naučio i što je Putty itd.).

Srećom (to je ono kad se osjećaš: PRESRETNO), ‘against all ods’, danas je uspješno prošao drugo morsko tesiranje, Adriatic One, dame i gospodo:

Fora je, je li tako?

Sve je s njime dosta komplicirano, tako da se snimati mora vanjskim programom, a nešto mi nije radio VCL media player s kojim to radim, tako da nemam video iz njega, ali imam par fotki da pokažem da je živ: