IRIM-ova suradnja s knjižnicama iz perspektive knjižničara – intervju
Razgovarali smo s četvero knjižničara o našim projektima
27.1.2021.
Provodimo projekte u suradnji s knjižnicama od 2016. godine kroz programe robotike i digitalne pismenosti.
Danas, u našim projektima sudjeluje 100 knjižnica i bibliobusnih službi u Hrvatskoj, 20 u Srbiji, 20 u Bosni i Hercegovini, 5 na Kosovu i 5 u Švicarskoj.
Knjižnicama smo kroz projekte donirali raznu opremu, organizirali edukacije knjižničara te im pomogli u planiranju i održavanju radionica za svoje korisnike.
S knjižnicama imamo odličnu suradnju te su za ovaj intervju svoja iskustva opisali: Sanja Jozić iz Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar, Andrea Beljo iz Knjižnice Jurja Barakovića Ražanac, Goran Ćurčija iz Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac iz Siska i Melinda Grubišić Reiter, voditeljica Županijske matične službe za školske i narodne knjižnice u Šibensko-kninskoj županiji.
Prvi projekt orijentiran direktno na suradnju s knjižnicama smo pokrenuli 2017. godine kroz crowdfunding kampanju STEM revolucija se nastavlja: knjižnice te smo kroz njega opremili 93 knjižnice u Hrvatskoj s tada novom i vrlo zanimljivom opremom – micro:bitom.
Objavili smo natječaj kroz koji smo svim knjižnicama koje su nam se javile donirali micro:bitove, organizirali edukaciju kako bi se knjižničari upoznali s tehnologijom te organizirali jednu ili nekoliko radionica za javnost.
Kako je to izgledalo u Ražancu je opisala Andrea Beljo, ravnateljica knjižnice:
„2017. godine smo za radionicu Robotike, u sklopu programa Ljeto u knjižnici, tražili donaciju micro bitova od IRIM-a i tako je krenulo. Knjižnica se uključila u projekt STEM Revolucija se nastavlja: knjižnice. I nastavili smo aktivno sudjelovati u daljnjim projektima. Radionice koje je u našoj knjižnici održao Croatian Makers ambasador, Anto Marjanović, prof.math., bile su mi odličan uvod u svijet programiranja i robotike. Na početku je bilo teško, i oduzimalo mi je puno vremena. Nakon toga sam samostalno krenula u istraživanje, gdje mi je Izradi! Forum također bio od velike pomoći.“
Slično iskustvo je navela i Sanja Jozić iz bjelovarske knjižnice:
„Sve je krenulo u ljeto 2017. godine prvom IRIM-ovom donacijom od 20 micro:bitova. Polaznici ljetnih radionica Dječjeg odjela u ciklusu „Što znam ja, znat ćeš i ti“ – robotika upoznali su se s malim pametnim pločicama… Kako se kaže, svaki je početak težak, ali uz podršku IRIM-ovih edukatora, priručnika i web stranice s izvrsnim materijalima za korištenje opreme sve je puno lakše.“
Od tada smo, kroz godine, nastavili suradnju s knjižnicama kroz projekt Digitalni građanin u kojem smo knjižnicama donirali dodatke za micro:bitove i 3D pisače, ostvarili internacionalnu suradnju s knjižnicama u inozemstvu te organizirali mnoštvo dodatnih aktivnosti i sadržaja te kroz projekt Digitalne knjižnice za lokalni razvoj kroz koji smo uveli koncept građanske znanosti i mjerenja atmosferskih varijabli kroz male uradi sam komplete.
U svim projektima sudjelovanje je dobrovoljno, svu opremu smo donirali i omogućili besplatnu edukaciju knjižničara i/ili krajnjih korisnika. Knjižničare potičemo da i dalje koriste opremu, održavaju radionice u svojim sredinama i potiču suradnju s drugim edukativnim ustanovama o temama digitalne pismenosti.
Za primjer bi naveli Narodnu knjižnicu „Petar Preradović“ iz Bjelovara koja je od 1.2. do 1.12.2020. godine organizirala i održala 16 radionica za svoje korisnike koristeći donirane tehnologije. U tih 10 mjeseci ukupno su registrirali više od 400 jediničnih posudbi opreme iz IRIM-ovih projekata. Posudbu opreme i organiziranje radionica je komentirala Sanja Jozić:
„Radionice smo održavali u područnim školama, na stajalištima Bibliobusa i u svom prostoru. Uz te radionice odlučili smo se okrenuti prema zajednici u kojoj djelujemo. Razvili smo suradnju s Centrom za cjeloživotno obrazovanje i kulturu Bjelovar i Veleučilištem u Bjelovaru. Na taj način donirana oprema dostupna je većem broju učenika i studenata, a ne samo korisnicima Knjižnice. Održavane su radionice pod nazivom TECH 4 KIDS (2018., 2019. i 2020.) za učenike od 5. do 8 razreda osnovne škole na kojima su korišteni micro:bitovi i BOSON setovi. Tech4Kids je rezultat partnerske suradnje Centra za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar, tvrtke Altus IT, Grada Bjelovara, Rotary Cluba Bjelovar, Veleučilišta u Bjelovaru i Narodne knjižnice „Petar Preradović“, a radionice je do sada uspješno završilo gotovo stotinu bjelovarskih osnovnoškolaca.“
Radionice se već dugi niz godina organiziraju i u Knjižnici Jurja Barakovića Ražanac koristeći mBot robote, micro:bitove uz razne dodatke i 3D pisač što je opisala Andrea Beljo:
„Već 3 godine uspješno provodimo radionice digitalne pismenosti. Zadovoljni smo odazivom na radionice. Radionice koje provodimo su uglavnom namijenjene djeci, koja su pokazala veliko zanimanje i interes. Svi smo svjesni velikog utjecaja digitalnih tehnologija na naš svakodnevni život, tehnologija je ušla u sve domene naših života. Današnje knjižnice moraju sudjelovati u kontinuiranom procesu društvenog i gospodarskog napretka. Dostupnost novih tehnologija u knjižnici doprinosi poboljšanju usluga, programa i projekata te uspješnom zadovoljavanju potreba korisnika.“
U Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ iz Šibenika su u prošloj, 2020. godini, održali 16 radionica za javnost unatoč otežanoj epidemiološkoj situaciji a vjerujemo da bi održali i mnogo više da su uvjeti to dozvoljavali. Radionice je komentirala Melinda Grubišić Reiter:
„Radionice digitalne pismenosti i rada s korisnicima (uglavnom djecom) pokazale su se zaista korisnim, jer djeca vole nove izazove, učenje, kreativnost, a bliske su im i digitalne tehnologije, na koncu: odrastaju u tom svijetu. Djeca su uglavnom oduševljena opremom, rado je koriste, proučavaju, istražuju i žele stalno nešto novo što će njihovu pažnju održati budnom.“
Donacijama raznih digitalnih tehnologija i promocijom digitalne pismenosti, cilj nam je razvijati knjižnice budućnosti. Kako će te knjižnice izgledati i koje su prednosti donirane opreme smo pitali naše sugovornike:
„Knjižnica će u budućnosti i dalje biti knjižnica za one kojima je prva asocijacija knjiga i čitanje, ali mislim da će knjižnica biti tzv. treći prostor, nakon doma i posla u kojem će se sastajati nove grupe korisnika, razmjenjivati i širiti znanje, učiti nešto izvan školskih programa, cjeloživotno se obrazovati i razvijati digitalne kompetencije.
Kako Narodna knjižnica „Petar Preradović“ teži uvođenju novih usluga temeljenih na upoznavanju i radu s novim tehnologijama u 2021. planiramo opremiti makerspace prostor i prostor za mlade u kojem bi bila smještena računala, micro:bitovi, BOSON setovi, micro:Maqueeen, AQ :bitovi, MOVE mini buggy, 3D printer i ostala oprema koju planiramo nabaviti. Na taj način bi osigurali neophodan prostor koji bi bio svrsishodniji i privlačniji širem krugu korisnika te bi mogao privući u knjižnicu mlade koji trenutno nemaju prostor koji bi mogli koristiti za stvaranje, suradnju, učenje i razmjenu ideja, ali i upoznavanje s novim tehnologijama koje inače ne bi imali prilike i mogućnosti koristiti.“
„Velike su prednosti digitalne opreme i njezine dostupnosti u knjižnicama jer one danas više no ikada svojim uslugama, donose promjene na svim društvenim razinama. Korisničke potrebe su drugačije i uvjetuju nove usluge. Uvođenje modernih edukacijskih tehnologija u knjižnicama omogućilo je korisnicima, djeci i odraslima, usvajanje digitalnih vještina, a na taj način i cjeloživotno učenje.“
„Digitalne tehnologije su ovdje i već utječu na budućnost. Moguće su automatizacije knjižnica za određene radnje i pristup nekim sadržajima. Najveći problem bi bile integracije u sustave knjižnica koji su iznimno složeni, ali vjerujem da je prepreka tome samo vrijeme.“
Za kraj, povezat ćemo sudionike intervuja s nekom od anegdota koje su doživjeli kroz naše projekte:
Melinda Grubišić Reiter je voditeljica Županijske matične službe za školske i narodne knjižnice u Šibensko-kninskoj županiji.
„Desetogodišnji dječak koji kod kuće nema uvjeta za korištenje opreme oduševio se što može besplatno u knjižnici koristiti tehnologiju koja mu inače ne bi bila dostupna. Najbolja oprema mu je micro:Maqeen. Drugi dječak je oduševljen što opremu može koristiti kući, žao mu je jedino što nemamo mBot (op. a. robota).“
Sanja Jozić je pomoćni knjižničar-informatičar u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar. Od 1993. godine sudjeluje u informatizaciji rada svoje knjižnice te za sebe kaže da je prošla sve faze razvoja: prva računala, prva modemska internetska veza, uvođenje knjižničarskog programa i automatizacija poslovanja, društvene mreže i evo naposljetku upotreba micro:bitova i druge donirane opreme IRIM-a.
„Nije anegdota, ali je nešto što me jako razveselilo. Otkako smo preuzeli 3D printer imali smo problema s printanjem, filament se stalno odljepljivao od podloge. Pokušavali smo to riješiti na sve moguće načine ali ništa nije pomagalo. Počela je Korona kriza i dobili smo upit od Hrvatskog studentskog zbora za posudbu 3D printera za izradu vizira za zdravstvene djelatnike. Na FOI Varaždin našem 3D printeru „dijagnosticiran“ je kvar na temperaturnoj sondi koja je zamijenjena i on je dao svoj doprinos toj velikoj akciji.„
Goran Ćurčija je suradnik za održavanje sustava i informatičke opreme u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak. Njegova uloga u knjižnici je tehnička podrška cijelom sustavu i svoj opremi Knjižnice, pomoć korisnicima te njihova edukacija, održavanje tečajeva vezanih za multimediju.
„Na jednoj micro:bit radionici smo na micro:bit kontroler žicama spojili male zvučnike – buzzere, i onda smo programirali tonove koje će micro:bit reproducirati na istom zvučniku. Djeca su bila oduševljena mogućnostima i silnim kombinacijama tonova koje uređaj kao malo glazbalo može proizvesti. Kombinacijama i entuzijazmu nije bilo kraja i stalno su pokušavali skladati nove i poznate melodije iz crtanih filmova i slično, te ih puštali da sviraju na malom zvučniku.“
Andrea Beljo je ravnateljica Knjižnice Jurja Barakovića Ražanac. Za svoju knjižnicu kaže da je kulturno središte zajednice, u kojoj je omogućen pristup znanju, kulturi i informacijama dostupnim na različitim medijima. Za djelovanje svoje knjižnice i svog rada kaže da je cilj pridonijeti zadovoljavanju potreba svim skupinama korisnika te obogatiti kulturni život zajednice.
„Pandemija koja je pogodila cijeli svijet, nije zaobišla ni našu Knjižnicu. Korisnici se kraće zadržavaju u prostoru Knjižnice, od planiranih radionica i programa morali smo odustati. U travnju smo pomoću 3D printera ispisali vizire koje smo podijelili zdravstvenom osoblju u našoj Općini. Također smo tijekom ljeta, kada su epidemiološke mjere bile blaže, uspjeli održati i nekoliko radionica. Nadamo se da ćemo i ovo ljeto uspjeti održati radionicu Robotike, u kojoj ćemo polaznike radionice upoznavati s digitalnim tehnologijama i njihovom primjenom, te ih potaknuti da i sami osmisle i realiziraju svoje ideje.“
